Novosti

Sudar pešaka i biciklista zbog “Pupinove palate”


Uprkos apelu Novosadske biciklističke inicijative prihvatanjem postojećeg projekta tzv. “Pupinove palate” urbanisti i projektanti propustili retku priliku da reše problem uskog grla za biciklističke staze na Bulevaru Mihajla Pupina. Nepoznato je da li je moguće ovaj problem efikasno rešiti nakon izgradnje kompleksa i kako i kada bi to bilo učinjeno.

Dugogodišnji problem vožnje bicikla u ovoj ulici nastaje od Jevrejske ulice do ulice Jovana Đorđevića (deonica duga oko 700 metara), gde su biciklisti (po zakonu i izvedenoj infrastrukturi) prinuđeni da koriste kolovoz. Slalom biciklista na kolovozu sa tri trake, između autobusa i automobila već je rezultovao nezgodama. Rešenje za bezbednost biciklista predstavljala bi dvosmerna biciklistička staza širine oko 2 metra sa makar jedne strane bulevara. Izgradnja biciklističke staze predviđena je i Planom detaljne regulacije blokova oko Železničke ulice.

Gde je “usko grlo”?

Novosadska biciklistička inicijativa uputila je Gradskoj upravi za urbanizam i stambene poslove sugestije povodom javne prezentacije projekta poslovno-stambenog kompleksa na mestu bivše “Komunalne banke”. Prilikom bližeg uvida u predlog projekta uočeno je da će se trajno stvoriti saobraćajno usko grlo između podzemnog pešačkog prolaza i novoizgrađenog objekta. Izvođenje biciklističke staze tik uz podzemni prolaz stvoriće opasnost kako za bicikliste (u slučaju pada), tako i za pešake (prilikom izlaska iz podzemnog prolaza i stupanja na biciklističku stazu). S obzirom na postojeće protivljenje stručne javnosti i građanstva povodom rušenja zgrade “Komunalne banke” i postavljanja replike fasade, NSBI je predložila “zasecanje” zgrade, uklanjanje replike fasade i stvaranje malog skvera koji korespondira sa skverom ispred zgrade Pošte. Ovo bi ujedno omogućilo i odmicanje biciklističke staze od podzemnog prolaza i bezbedno vođenje biciklista Bulevarom Mihajla Pupina. Kako smo saznali, predlog je odbijen sa obrazloženjem da je “projekat u skladu sa važećim planovima”, te da usled postojanja zaštite zgrade kao spomenika od kulturno istorijske važnosti, projekat u tom smislu nije moguće menjati. Zvaničan, pismeni odgovor nije primljen.

Iz perspektive udruženja može se oceniti da se radi o skrivanju iza procedura i imitaciji dijaloga sa građanima kako bi se potvrdili legalni okviri za projekat kome se javnost protivi. U ovom slučaju upitno je koliku krivicu može da snosi investitor, s obzirom da odlučivanje pada na institucije koje se bave urbanističkim planovima, projektovanjem i zaštitom spomenika od kulturno istorijskog značaja.

Simulacija saobraćaja koju je JP “Urbanizam” uradio, iako sa tehničkih aspekata odlična, trebala bi da uzme u obzir i najmanje tri dodatna elementa: godišnje evidentirane trendove porasta broja biciklista (oko 15% godišnje prema brojaču JP Zavod za izgradnju grada); planirane infrastrukturne promene (izgradnja biciklističke staze) i promene u brojnosti koje nova infrastruktura može da stvori; sezonske navike građana u mobilnosti (analiza je rađena prema prosečnom danu u martu, dok broj biciklista po pravilu skače u aprilu i maju).

Šta dalje?

S obzirom da projekat još uvek nije u poodmakloj fazi, investitor je i dalje u mogućnosti da izvrši korekciju. Uklanjanjem jednog dela zgrade, može se stvoriti funkcionalan gradski skver, ostvariti simetrija sa skverom ispred pošte, bezbedno izvesti biciklistička staza i smanjiti rizik za nezgode sa pešacima, otvoriti pogled na zgradu Pošte i koliko je moguće popraviti imidž investitora i institucija u očima javnosti. Druga rešenja podrazumevaju obilaženje oko konstrukcija izlaza iz podzemnih prolaza sa kolovozne strane, što čak i u slučaju sužavanja saobraćajnih traka ostaje upitno sa aspekta bezbednosti, funkcionalnosti i tehničke izvodljivosti.

Slučaj “Komunalna banka” otvorio je svakako i neka pitanja u oblasti javnih politika: kako i koliko građani imaju mogućnost da učestvuju u odlučivanju o javnim prostorima i sa kojim preprekama se u tome susreću? Da li su im u tome pružena neophodna znanja? Da li su postojeći mehanizmi komunikacije između institucija i građana dovoljno dobri ili su potrebni novi? Da li institucije u odlučivanju efektivno zastupaju interese investitora ili građana? I na kraju, ne i najmanje važno: na koji način će građani braniti interes zajednice ukoliko dođe do njihovog isključenja ili marginalizacije u institucionalnim procesima?

Slične vesti

categoryNovosti

Da li će nošenje svetloodbojnih prsluka biti obavezno?

02.01.2018.
Autor: Novosadska Biciklistička Inicijativa

Ako se određeni predlog izmene Zakona o bezbednosti u saobraćaju prihvati, moraćmo da nosimo fluorescentne prsluke dok vozimo bicikl po gradu ili selu noću. Novi tekst Nacrt zakona o izmenama…

tag prsluk svetlo
Saznaj više
categoryDogađaji

Kritična masa “Letnji raspust”

20.06.2022.
Autor: Novosadska Biciklistička Inicijativa

Završava nam se još jedna školska godina, a ovaj put Kritična masa obeležava početak letnjeg raspusta jednom laganom letnjom vožnjom kroz grad. Posebnu pažnju skrećemo na sve veće ulaganje u…

tag kritična masa
Saznaj više
categoryNovosti

Ventoux izmamio aplauz publike

19.08.2019.
Autor: Novosadska Biciklistička Inicijativa

Holandski film “Ventoux” izmamio je aplauz oko 200 prisutnih biciklista na kraju projekcije i na kraju filma najavljena je nova projekcija. Film “Ventoux” je holandska dvosatna mešavina drame i komedije,…

tag holandija bioskop pogon19
Saznaj više