This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognizing you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.

Servisne informacije
Stanice za besplatnu popravku bicikala se nalaze na Ribljoj pijaci (sa pumpom), kod Univerexporta Alba (Futoški put) i Univerexporta 021 (Sentandrejski put).
Ukoliko želite da izmenimo podatke na stranici pošaljite nam email na office@nsbi.org.rs
Biciklističke radnje

Invictabike shop
Kontakt telefon: 069 0098138
E-mail: info@invictabike.rs Adresa: Bulevar Patrijarha Pavla 25a, Novi Sad

Cikloteka
Kontakt telefon: 065 5052446
E-mail: cikloteka@gmail.com Adresa: Trg Galerija 4, Novi Sad

Ris Cycling
Kontakt telefon: 021 6613884
E-mail: ris.cycling@gmail.com Adresa: Bulevar Oslobođenja 67a, Novi Sad

Fanatic
Kontakt telefon: 021 6621099
Adresa: Železnička 56 i Dalmatinska 1, Novi Sad

Vector
Kontakt telefon: 021 63 66 046
E-mail: vectorns@eunet.rs Adresa: Cara Dušana 70, Novi Sad
Važni telefoni
Saobraćajna policija
Kontakt: 021 489 1434 (policijska ispostava “Istok”), 021 489 1433 (policijska ispostava “Zapad”) Adresa: Šajkaška 34, Novi Sad
Komunalna policija i inspekcija (dispečer)
Kontakt: 021 48 72 544
E-mail: dispecer@inspekcija.novisad.rs
E-mail: putevi@inspekcija.novisad.rs
Adresa: Dimitrija Tucovića br. 3, Novi Sad
Uprava za građevinsko zemljište i investicije
Kontakt: 021 4889 100
E-mail: office@ugzins.rs
Adresa: Stevana Branovačkog 3, Novi Sad
Uprava za saobraćaj i puteve
Kontakt: 021 48 82 835
Adresa: Žarka Zrenjanina 2, Novi Sad
Savet za koordinaciju poslova bezbednosti saobraćaja na putevima na teritoriji Grada Novog Sada
Kontakt: 021 529 721
E-mail: office@sbsns.rs
Adresa: Žarka Zrenjanina 2, Novi Sad
FAQ
-
Bicikl je vozilo sa najmanje dva točka koje se pokreće snagom vozača, odnosno putnika, koja se pomoću pedala ili ručica prenosi na točak, odnosno točkove. Bicikl može biti različite dužine, visine, geometrije, boje, od različitih materijala i sa različitim dodacima.
-
Voziti bicikl je veoma zdravo, a za razliku od brojnih drugih sportova, organizam trpi manje stresa. Deset minuta vožnje na dan dovoljno je za poboljšanje mišićnog tonusa, cirkulacije i zdravlja zglobova. Za poboljšanje srčane funkcije dovoljno je 30, a za sagorevanje masnoće i ubrzanje metabolizma 50 minuta dnevno. Vožnja biciklom dobra je zamena za trčanje jer manje oštećuje kolena, a jača leđne mišiće i kičmu. Bicikl može da aktivira sve mišiće na telu, ali dosta toga zavisi i od stila i dužine vožnje odnosno konfiguracije terena po kome se vozi (više mišića se aktivira na terenima sa usponima i spustevima). Najbolje vreme za vožnju je u jutarnjim časovima, kada se podstiče lučenje vitamina D i vezivanje kalcijuma u kostima, što sprečava osteoporozu. Prvih i poslednjih pet minuta vožnje treba voziti malo sporije (dok se telo zagreje), dok najveće benefite izvlače oni koji voze sa 90 otkucaja srca u minuti. Za 30 minuta vožnje biciklom, što je preporuka za odraslu populaciju, pri brzini od 10km/sat, sagori se 201 kCal. Poređenja radi, za isti vremenski period, ples odnosi 208 kCal, trčanje 268-455 kCal, kućni poslovi 92 kCal, šetnja 92 kCal i plivanje 279 kCal. Pored toga, fizički aktivne osobe su bolje raspoložene, zadovoljnije sobom i da bolje reaguju na stres.
-
Prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima koji je trenutno na snazi u Republici Srbiji, biciklista je obavezan u naselju i van naselja u uslovima smanjene vidljivosti i noćne vožnje da ima dva svetla - crveno pozadi i belo sa prednje strane bicikla. Vrlo je bitno da ova svetla budu postavljena kako je navedeno - crveno svetlo se uočava sa veće daljine i zato je neophodno da ono bude pozadi. Iako su podzakonskim aktima propisani još neki detalji (jačina svetla, obaveza korišćenja katadioptera i slično), svetla su u uslovima slabe osvetljenosti i po mraku obaveza svakog bicikliste koja doprinosi bezbednosti i uočljivosti u saobraćaju.
-
Zakon o bezbednosti saobraćaja nije predvideo prikolice za prevoz lica, već samo za prevoz tereta. U takvim (teretnim) prikolicama, prevoz lica nije dozvoljen. Bicikl sa tri točka (odnosno "tricikl") sa prednjom platformom ili sa zadnjom platformom (rikša), nisu obuhvaćeni zakonskom zabranom.
-
Da, ograničenja brzine postoje i to sledeća: - brzinom kretanja pešaka u biciklističkim koridorima pešačkih zona - 35 kilometara na sat na biciklističkim stazama - 50 kilometara na sat na putu u naseljenom mestu, odnosno drugo ograničenje ukoliko je drugačije propisano znakom i tehničkim karakteristikama puta (opšta ograničenja za vozila) - 80 kilometara na sat na putu van naseljenog mesta (osim gde je drugačije propisano znakom) 80 kilometara na sat je krajnje opšte ograničenje za bicikliste na javnim putevima, jer je biciklistima zabranjeno kretanje autoputem ili motoputem. Naravno, ovakva brzina je malo verovatna.
-
Korišćenje fluorescentnog prsluka i kacige za vožnju bicikla na putu nije obavezno. Ukoliko planirate rizičniju vožnju u sportskom stilu (npr. brdsko-planinski spust, brzu vožnju sa krivinama, klizav teren i slično), preporučujemo nošenje zaštitne kacige. Model kacige treba prilagoditi stilu i planu vožnje (pun profil za brze šumske spusteve ili sportsku aerodinamičnu za brzu vožnju na otvorenom putu itd.).
-
Sve biciklističke staze su dvosmerene, ukoliko to nije određeno drugačije horizontalnom ili vertikalnom signalizacijom za obavezan smer kretanja.
-
Biciklistička staza je put na kom je dozvoljeno kretanje samo bicikla. Fizički je odvojena od kolovoza i pešačke staze. Postoji i biciklistička staza odvojena belom horizontalnom linijom od pešačke gde se nalaze na istoj površini obe staze.
-
Biciklistička traka je prosto na kolovozu predodređen za kretanje bicikla u pravcu kretanja saobraćaja. Biciklističke trake su jednosmerne, i nalaze se uz desnu ivicu kolovoza. Biciklista sme da izađe iz biciklističke trake, ukoliko menja smer kretanja (skreće levo) i to davanjem odgovarajuće signalizaje (podizanje ruke).