
Električni bicikli izostavljeni iz državnih subvencija
U borbi protiv zagađenja životne sredine i sa ciljem poboljšanja kvaliteta vazduha, Vlada Republike Srbije je od marta 2020. godine počela sa subvencionisanjem nabavke novih električnih i hibridnih motornih vozila u iznosu od oko 1.000.000 € godišnje. Na spisku nema vozila koja bi donela najprimetniju promenu u životnoj sredini: električnih bicikala.
Koga država (ne) subvencioniše protekle tri godine?
Subvencije se dobijaju u proceduri koja podrazumeva da vozila moraju biti nova i na stanju kod prodavca koji strpljivo čeka da sve završite, da imate novac za kupovinu i niz papira. Od električnog mopeda (učešće države 250 €) do električnih i hibridnih automobila (učešće države do 5.000 €) iznosi i interesovanja variraju.
Prema nezvaničnim informacijama, najmanje interesovanje je bilo za električne mopede i motocikle, dok su najviše kupovani automobili, a zanimljivo je i da ne postoji ograničenje u pogledu broja zahteva, pa jedno lice (fizičko ili pravno) može da ostvari više subvencija. Najviše zahteva došlo je iz Beograda, Novog Sada i Niša. Taksistima su odobrene posebne subvencije ako se kupuje vozilo za taksi potrebe. Međutim, za taksi delatnost su subvencije veće i idu do 8.000 €.
Osim što država subvencije ne dodeljuje za kupovinu električnih bicikala, ne dodeljuju se ni za kupovinu električnih trotineta. Matematika je ipak jasno na strani dvotočkaša – najjeftiniji novi električni bicikli i trotineti dostupni su za oko 600 €, dok cena jeftinijih električnih i hibridnih automobila iznosi oko 15.000 €. Sa učešćem u ceni električnog bicikla od 250 €, godišnje bi se na ulici našlo oko 4.000 električnih bicikala umesto svega 200-500 električnih ili hibridnih automobila, čije prisustvo i pozitivan uticaj su statistički zanemarljivi.
Kao kuriozitet može se navesti odluka Grada Beograda da subvencioniše i nabavku električnih bicikala u 2022. godini iznosom od 5.000 dinara.
Zašto su uopšte uvedene subvencije?
U Srbiji je prema zvaničnoj statistici tokom 2021. godine bilo 2.2 miliona registrovanih automobila i saobraćaj je prepoznat kao jedan od većih zagađivača u gradskim sredinama. Među registrovanim vozilima dominirali su putnički automobili, dizelaši, a prosečna starost voznog parka je iznosila oko 17 godina. Ovakav vozni park izaziva niz problema u životnoj sredini: veću opasnost po saobraćaj, zagađenje bukom, svetlošću, mikroplastikom i hemikalijama, stvaranje saobraćajnih gužvi. Za svakodnevno funkcionisanje motornih vozila u Srbiji, osim velikih količina nafte i naftnih derivata koji čine Srbiju energetski zavisnom, potrebne su velike asfaltirane površine skupe za izgradnju i održavanje. Svaka od njih podrazumevaju izbor: parking umesto zelenila, pešačkih ili biciklističkih staza, dečijih igrališta i sportskih terena ili drugih delova životne sredine.
Slične vesti
Da li se konačno bliži rešenje biciklističke staze na Mostu slobode?
Grad Novi Sad traži iskusne inženjere koji će uraditi analizu uvođenja biciklističke saobraćajnice na Mostu slobode. Reč je o dugoočekivanom poslu koji Grad razmatra godinama, a sada dolazi do prvih…
Biciklističke vožnje u petak i subotu
Prva prolećna Kritična masa biće održana u petak 27. marta u 17 časova, a u 20 časova u subotu bicikliste očekuje vožnja “Sat za našu planetu”. Martovska Kritična masa obeležena…
Novosadski biciklisti u kontra smeru i pešačkoj zoni – bezbedni
Biciklistima je od 2011. godine omogućen prolaz kroz novosadsku pešačku zonu biciklističkim koridorom, a od skora i kretanje kontra smerom u Nikolajevskoj. Uprkos tvrdnjama saobraćajnih skeptika, broj nezgoda koje uključuju…