
Belo napred, crveno svetlo nazad – da, ali zašto?
Neosvetljene bicikliste vozači zovu “kamikaze” ili “nindže”. Sa druge strane biciklisti obično smatraju da ako i sami vide noću da je to dovoljno da budu bezbedni. Noću i u uslovima slabe vidljivosti imamo zakonsku (i zdravorazumsku) obavezu da koristimo napred belo, a nazad crveno svetlo na biciklu. Pitanje je – zašto baš te boje? Prvi i najčešći odgovor je vrlo jednostavan – ovim bojama se razlikuje smer kretanja i pozicija vozila (šta je prednji, a šta zadnji deo). Ima i nekoliko drugih, praktičnih razloga – koliko su bitni prosudite sami.

Manja zaslepljenost crvenim svetlom – u očima čoveka nalaze se dve osnovne vrste fotoreceptora tzv. “štapići” i “čepići”. Čepići su značajni za prenos boje, dok štapići prenose crno-belu sliku. Upravo “štapići” su aktivni pri noćnom vidu i crvena je jedina boja koja (do određenog intenziteta) ne ometa noćni vid. Pojava druge boje svetla je razlog zašto dolazi do noćne “zaslepljenosti” (naravno ne i jedini). Ne želimo da osoba koju ne vidimo i ide iza nas bude zaslepljena, zar ne?
Crveno se vidi na većoj udaljenosti – stvar fizike: crveno svetlo ima najveću talasnu dužinu. Ukoliko je zadnje crveno svetlo dovoljno jarko, biciklista je u uslovima noćne i smanjene vidljivosti prilično uočljiv već izdaleka (samim i tim bezbedniji). Ako već ne vidite šta je iza vas, red je da obezbedite da vas vide na vreme. Ovaj razlog je zapravo i najbitniji: što vas drugi ranije uoče, ranije mogu da reaguju.
Crvena boja privlači najviše pažnje – nauka koja se zove hromologija (psihologija boja) je ustanovila da crvena boja podiže puls i krvni pritisak, privlači pažnju i “govori najglasnije”. U studiji u kojoj je učestvovalo nekoliko stotina studenata istraživači su ustanovili da crvena izaziva brže odgovore i reakcije od recimo zelene.
Prednje svetlo služi da vidimo kuda idemo – ono nam osvetljava put, ali i…
Boje otkrivaju prepreke – uprkos tome što možemo nešto da vidimo i noću, čovek nije biće noći (osim kada ide na žurke ili brine o maloj deci). Za razliku od crvenog svetla i crno-belog “noćnog vida”, b oja više otkriva o putu kojim se krećemo, znacima i slično.
Da ne bismo bili zaslepljeni – sećate se fotoreceptora? Našim očima treba vreme da se prilagode mraku. Čak i sa slabim svetlom možemo da vidimo donekle šta se dešava ispred nas. Ipak ulično osvetljenje i farovi vozila koja nam idu u susret mogu to da poremete. Tada je vožnja sa slabim osvetljenjem izazov, a korišćenje crvenog svetla napred totalno pogrešno – kada nestane svetlo koje vam je išlo u susret trebaće nam više vremena da se opet prilagodimo vožnji uz slabo belo svetlo.
Uzevši sve u obzir nije teško izvesti zaključak: crveno svetlo nazad i belo napred nisu stvar mode ili ćefa, već praktičnosti. Razloga zašto bismo koristili baš belo i baš crveno svetlo ima mnogo, a u noćnim uslovima i uslovima slabe vidljivosti gotovo ništa ne može da zameni dobro svetlo.
Slične vesti
Zaleđene staze tema za kancelariju zaštitnika građana
Posle pet godina javnih apela, pitanje obaveze putara da uklanjaju sneg i led sa biciklističkih staza naći će se po prvi put kancelarijom Zaštitnika građana Grada Novog Sada. U dosadašnjoj praksi Zimska…
Porastao broj pravilno osvetljenih biciklista u Novom Sadu
Podatak da je u najboljem slučaju tek svaki peti biciklista u Srbiji noću pravilno osvetljen sigurno najviše brine vozače sa kojima delimo ulicu. Poslednjim istraživanjem otkrili smo da je u…
Novi parkinzi za bicikle na Pozorišnom trgu
Nedavno rekonstruisani Pozorišni trg osim dozvole kretanja za bicikliste u ovom delu pešačke zone, dobio je i nove parkinge za bicikle, na dva mesta – kod Apolo centra i kod…