
Belo napred, crveno svetlo nazad – da, ali zašto?
Neosvetljene bicikliste vozači zovu “kamikaze” ili “nindže”. Sa druge strane biciklisti obično smatraju da ako i sami vide noću da je to dovoljno da budu bezbedni. Noću i u uslovima slabe vidljivosti imamo zakonsku (i zdravorazumsku) obavezu da koristimo napred belo, a nazad crveno svetlo na biciklu. Pitanje je – zašto baš te boje? Prvi i najčešći odgovor je vrlo jednostavan – ovim bojama se razlikuje smer kretanja i pozicija vozila (šta je prednji, a šta zadnji deo). Ima i nekoliko drugih, praktičnih razloga – koliko su bitni prosudite sami.

Manja zaslepljenost crvenim svetlom – u očima čoveka nalaze se dve osnovne vrste fotoreceptora tzv. “štapići” i “čepići”. Čepići su značajni za prenos boje, dok štapići prenose crno-belu sliku. Upravo “štapići” su aktivni pri noćnom vidu i crvena je jedina boja koja (do određenog intenziteta) ne ometa noćni vid. Pojava druge boje svetla je razlog zašto dolazi do noćne “zaslepljenosti” (naravno ne i jedini). Ne želimo da osoba koju ne vidimo i ide iza nas bude zaslepljena, zar ne?
Crveno se vidi na većoj udaljenosti – stvar fizike: crveno svetlo ima najveću talasnu dužinu. Ukoliko je zadnje crveno svetlo dovoljno jarko, biciklista je u uslovima noćne i smanjene vidljivosti prilično uočljiv već izdaleka (samim i tim bezbedniji). Ako već ne vidite šta je iza vas, red je da obezbedite da vas vide na vreme. Ovaj razlog je zapravo i najbitniji: što vas drugi ranije uoče, ranije mogu da reaguju.
Crvena boja privlači najviše pažnje – nauka koja se zove hromologija (psihologija boja) je ustanovila da crvena boja podiže puls i krvni pritisak, privlači pažnju i “govori najglasnije”. U studiji u kojoj je učestvovalo nekoliko stotina studenata istraživači su ustanovili da crvena izaziva brže odgovore i reakcije od recimo zelene.
Prednje svetlo služi da vidimo kuda idemo – ono nam osvetljava put, ali i…
Boje otkrivaju prepreke – uprkos tome što možemo nešto da vidimo i noću, čovek nije biće noći (osim kada ide na žurke ili brine o maloj deci). Za razliku od crvenog svetla i crno-belog “noćnog vida”, b oja više otkriva o putu kojim se krećemo, znacima i slično.
Da ne bismo bili zaslepljeni – sećate se fotoreceptora? Našim očima treba vreme da se prilagode mraku. Čak i sa slabim svetlom možemo da vidimo donekle šta se dešava ispred nas. Ipak ulično osvetljenje i farovi vozila koja nam idu u susret mogu to da poremete. Tada je vožnja sa slabim osvetljenjem izazov, a korišćenje crvenog svetla napred totalno pogrešno – kada nestane svetlo koje vam je išlo u susret trebaće nam više vremena da se opet prilagodimo vožnji uz slabo belo svetlo.
Uzevši sve u obzir nije teško izvesti zaključak: crveno svetlo nazad i belo napred nisu stvar mode ili ćefa, već praktičnosti. Razloga zašto bismo koristili baš belo i baš crveno svetlo ima mnogo, a u noćnim uslovima i uslovima slabe vidljivosti gotovo ništa ne može da zameni dobro svetlo.
Slične vesti
NowWeBike u nedelju na Štrandu
U nedelju 9. avgusta u 18 časova u okviru letnjeg događaja Pod krošnjama na Štrandu gost će biti Feridun Ekmekci, profesor iz Turske, biciklitički entuzijasta, promoter projekta Now we move u segmentu Now We Bike. Kroz razgovor…
Novi Sad prvi kreće sa podsticajima za kupovinu bicikala
Prošlo je nešto više od godinu dana kako je Novosadska biciklistička inicijativa uputila predlog Ministarstvu zaštite životne sredine i Vladi Republike Srbije da subvencionišu kupovinu bicikala. Ministar Trivan je tada uputio apel lokalnim samoupravama da započnu…
Kritična masa: “Centar za sve”
Novosadska biciklistička inicijativa je početkom ovog meseca uputila predlog nadleženim gradskim upravama za uvođenje biciklističkih staza u centru grada i to u Ulicama Jovana Subotića, Temerinska i Šafarikova. SMART studija…