{"id":6126,"date":"2024-12-30T11:49:25","date_gmt":"2024-12-30T10:49:25","guid":{"rendered":"https:\/\/nsbi.org.rs\/?p=6126"},"modified":"2024-12-30T12:00:26","modified_gmt":"2024-12-30T11:00:26","slug":"resenje-za-guzve-u-beogradu-da-li-novom-sadu-preti-slicna-katastrofa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nsbi.org.rs\/sr\/resenje-za-guzve-u-beogradu-da-li-novom-sadu-preti-slicna-katastrofa","title":{"rendered":"Re\u0161enje za gu\u017eve u Beogradu. Da li Novom Sadu preti sli\u010dna katastrofa?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Saobra\u0107aj u glavnom gradu Srbije iz dana u dan postaje nepodno\u0161ljiv, a kako glavni grad funkcioni\u0161e znaju samo njegovi gra\u0111ani ali i svi ostali koji posete ovaj grad. Ukoliko ste ne\u0161to planirali da zavr\u0161ite u Beogradu i zadesite se u saobra\u0107ajnom \u0161picu &#8211; bolje nemojte ni\u0161ta raditi, jer \u0107e vam vreme potrebno da stignete do \u017eeljene lokacije trajati du\u017ee nego vreme provedeno u putu za Beograd. Velik broj stanovnika ovog grada ali i veoma velik broj ljudi koji iz drugih delova Srbije svakodnevno dolaze u Beograd usled mnogobrojnih potreba direktno uti\u010du na pogor\u0161anje u saobra\u0107aju, a lo\u0161e strate\u0161ko planiranje saobra\u0107aja dovelo je do toga da \u017eivot u glavnom gradu Srbije postane nepodno\u0161ljiv. Nedavna najava gradona\u010delnika Beograda o uvo\u0111enju besplatnog javnog prevoza, mnogi \u0107e pomisliti bila je poslednja slamka spasa saobra\u0107ajnog kolapsa &#8211; no ova mera ne\u0107e uop\u0161te uticati na pobolj\u0161anje saobra\u0107ajnog stanja. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Preduslov za bilo kakav razgovor o na\u010dinima i mogu\u0107nostima za smanjenje gu\u017evi u saobra\u0107aju u na\u0161em glavnom gradu, svakako bi morao da bude prethodni dogovor o smanjenju ukupnog broja automobila na beogradskim ulicama i njihovo svo\u0111enje na onaj nivo koji je bio, recimo, 2010. godine. To zna\u010di da bismo barem 200.000 putni\u010dkih vozila morali da odvezemo negde van teritorije grada Beograda i zauvek tamo ostavimo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Konceptualno posmatrano, dva su puta za smanjenje tog broja. Ili primenom destimuli\u0161u\u0107ih mera za vo\u017enju sopstvenog automobila, \u0161to iziskuje i vreme koje grad Beograd odavno nema i razumevanje za tako ne\u0161to od strane Beogra\u0111ana, koga najverovatnije ne\u0107e ni biti ili uz pomo\u0107 zakonskih odredbi koje bi ekspresno po\u010dele da uklanjaju vozila sa ulica, a \u0161to se, naravno, tek nikome ne\u0107e dopasti. Iako su gu\u017eve toliko velike da bi hitna reakcija nadle\u017enih za saobra\u0107aj bila sasvim logi\u010dan i o\u010dekivan potez, mo\u017eda bi, isprva, ipak trebalo dati \u0161ansu gra\u0111anima da sami urade ono \u0161to je o\u010digledno neminovno \u2013 ukloniti vi\u0161ak vozila sa ulica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ubedljivo najve\u0107a gre\u0161ka koja je po\u010dinjena i zbog koje je ovako veliki broj putni\u010dkih automobila na ulicama je i dalje otvorena mogu\u0107nost za uvoz automobila sa EURO 3 motorima. Norma EURO 5 je trebalo da bude progla\u0161ena odavno, mo\u017eda i pre vi\u0161e od pet godina. Brojni su razlozi za ovakvu tvrdnju, a samo jedan od njih je svakako i kontrola ukupnog broja vozila u prestonici. Upravo zato \u0161to to nije u\u010dinjeno, ba\u0161 u tih poslednjih pet godina u Beograd je u\u0161lo preko 100.000 putni\u010dkih vozila i paralisalo grad. Zato posledice neuvo\u0111enja tih normi pla\u0107amo svi zajedno \u2013 zakr\u010denim ulicama, predugim kolonama i istim tolikim gubitkom vremena na putu od ku\u0107e do posla i nazad. Ako neko misli da se pozabavi problemom saobra\u0107aja, onda bi prva mera bila da se granica za uvoz polovnjaka podigne sa sada\u0161njeg EURO 3 standarda na EURO 5, pa onda sve drugo. Dono\u0161enje ove uredbe moralo bi da bude va\u017enije od svega i postavljeno iznad svega.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Destimuli\u0161u\u0107e mere za vo\u017enju sopstvenog putni\u010dkog automobila sa beogradskim registracijama bi trebale da budu takve da \u0161to ve\u0107i broj \u017eitelja grada odvrate od \u017eelje da poseduju sopstveni automobil i da ga u svojstvu vlasnika koriste za kretanje njegovim ulicama. Ne postoji striktno pravilo za njihovo pisanje, ali bi se trebao po\u0161tovati princip da njihov uticaj mora obuhvatati teritoriju \u010ditavog grada na takav na\u010din da efekat bude osetan u kompletnoj gradskoj populaciji. Mo\u017ee ih predlo\u017eiti svako koga ova tema interesuje, bez obzira na nivo obrazovanja, ali i bez obzira na \u010dinjenicu da li \u017eivi u Beogradu ili van njega.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Neke od mera bi mogle biti: <\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>maksimalno jedan putni\u010dki automobil po jednom JMBG prijavljenom na teritoriji grada Beograda<\/li>\n\n\n\n<li>maksimalno dva putni\u010dka automobila po jednom ra\u010dunu za Infostan<\/li>\n\n\n\n<li>20% skuplja registracija za drugi putni\u010dki automobil<\/li>\n\n\n\n<li>par-nepar u dane vikenda kao i u dane dr\u017eavnih i verskih praznika<\/li>\n\n\n\n<li>zabrana kretanja vozila sa jednim putnikom ulicama visokog prioriteta (UVP)<\/li>\n\n\n\n<li>zabrana kretanja vozila starijih od 20 godina ulicama visokog prioriteta (UVP)<\/li>\n\n\n\n<li>za vozila starija od 20 godina ukinuti mogu\u0107nost pla\u0107anja parkinga u zonama (crvena, \u017euta, zelena) kao i u svim javnim gara\u017eama na teritoriji Beograda<\/li>\n\n\n\n<li>vozilima starijim od 12 godina ukinuti mogu\u0107nost pla\u0107anja parkinga u crvenoj zoni kao i u dvema javnim gara\u017eama u centru grada \u2013 Obili\u0107ev venac i Pionirski park<\/li>\n\n\n\n<li>znatno vi\u0161a cena parkinga u javnim gara\u017eama na teritoriji centra grada od sada\u0161nje<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I tako dalje dokle god ima ideja i predloga\u2026 Re\u0161enje saobra\u0107ajnog problema u Beogradu je mogu\u0107e, samo ako postoji veoma \u010dvrsta politi\u010dka volja za tim, ali i preko potrebno znanje i iskustvo doma\u0107ih ali i stranih stru\u010dnjaka i udru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/vesti\/ekonomija\/saobracaj-guzva-beograd-broj-automobila\/\">Tekst i fotografija: Danas<\/a><\/em><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Da li Novom Sadu preti beogradski saobra\u0107ajni scenario?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Novi Sad je sa svojih oko 12% biciklista u dnevnom saobra\u0107aju i oko 150 kilometara biciklisti\u010dkih staza prepoznat kao biciklisti\u010dka prestonica Srbije ali i regiona. Me\u0111utim, ono \u0161to definitivno mo\u017eemo primetiti na ulicama Novog Sada, a posebno je izra\u017eeno u zimskom periodu, jesu upravo saobra\u0107ajne gu\u017eve, koje u vreme \u0161pica ali i praznika dovode \u010dak i do kolapsa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sigurno \u0107ete se zapitati &#8220;Pa kako, ako smo biciklisti\u010dka prestonica?&#8221;, a  odgovor se krije u nedovoljno dobrom planiranju saobra\u0107aja. Bez obzira \u0161to Novi Sad ima zadovoljavaju\u0107 broj biciklista, \u010dinjenica je da gra\u0111ani u zimskom periodu sa bicikla pre\u0111u &#8211; pa na automobil. Svi ve\u0107 znamo da velik broj automobila dovodi do ve\u0107ih saobra\u0107ajnih gu\u017evi, a nepostojanje \u017eutih traka u Novom Sadu samo dodatno komplikuju vozilima javnog prevoza po\u0161tovanje reda vo\u017enje, \u0161to uti\u010de na odluku gra\u0111ana da se ponovo okrenu &#8211; automobilima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uvo\u0111enje \u017eutih traka na pojedinim saobra\u0107ajnicama samo bi delimi\u010dno re\u0161ilo problem javnog prevoza. Mogu\u0107nost kupovine karte putem mobilne aplikacije ili eventualno kartomata na stanicama bi dodatno pobolj\u0161alo javni prevoz u na\u0161em gradu. A kad smo ve\u0107 kod karata, ne mo\u017eemo spomenuti njihovu cenu &#8211; za 65,oo dinara ukoliko kartu pla\u0107ate e-nov\u010danikom, mo\u017eete se voziti samo jednom linijom. A ako presedate sa jedne na drugu liniju, vo\u017enja od svega nekoliko stanica i max 60 minuta ko\u0161ta\u0107e vas \u010dak 130,oo dinara. Ako kartu kupujete kod voza\u010da, onda je ta cena mnogo ve\u0107a &#8211; 100,oo dinara za jednu liniju. Jeftiniji javni prevoz ili uvo\u0111enje vremenskih karata, poput onih u Beogradu doprineli bi ve\u0107em kori\u0161\u0107enju javnog prevoza (Beograd po starom sistemu pre uvo\u0111enja besplatnog JP ima vremenske karte u iznosu od 50,oo dinara i traju 90 minuta).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od jeftinijih mera za unapre\u0111enje saobra\u0107aja u Novom Sadu nije samo dodatno ulaganje u biciklisti\u010dku infrastrukturu &#8211; iako je za tim potreba sve ve\u0107a u odnosu na pove\u0107an broj biciklista na ulicama. Jeftine mere unapre\u0111enja saobra\u0107aja svakako mogu biti i pove\u0107anje cena parkiranja u zonama, dodatno ograni\u010davanje odnosno skra\u0107enje dozvoljenog vremena parkiranja u zonama. U ove mere definitivno ne ulazi izgradnja podzemnih gara\u017ea i to u centru grada, obzirom da je cena parkiranja u ovim gara\u017eama sramotno niska i da ovakve mere ne samo da su preskupe, ve\u0107 i direktno uti\u010du na pove\u0107anje motornog saobra\u0107aja a samim tim i saobra\u0107ajnih gu\u017evi u centru grada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najavljeno zatvaranje podgra\u0111a tvr\u0111ave za motorni saobra\u0107aj i pretvaranje u pe\u0161a\u010dko-biciklisti\u010dku zonu samo \u0107e delimi\u010dno pomo\u0107i u re\u0161avanju saobra\u0107ajnog kolapsa u Novom Sadu. Ozbiljno rastere\u0107enje saobra\u0107aja mogu\u0107e je isklju\u010divo pro\u0161irivanjem pe\u0161a\u010dke zone u centru grada na ulice Jevrejsku, Jovana Suboti\u0107a, \u0160afarikovu i Bulevar Mihajla Pupina. Iako ne tako popularna, ova mera bi direktno poslala jasnu i nedvosmislenu poruku gra\u0111anima &#8211; da automobili nisu dobrodo\u0161li u centru i da \u017eelimo grad za ljude kom su na prvom mestu pe\u0161aci, biciklisti, deca i osobe sa invaliditetom, a ne grad za ma\u0161ine (automobile) prepun betona! Naravno, ovakvu meru treba da prati i unapre\u0111enje biciklisti\u010dke infrastrukture u ovim delovima centra, ali i mogu\u0107nost kretanja javnog prevoza u ovim delovima pe\u0161a\u010dke zone.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Bez biciklisti\u010dkih staza u centru i u 2025. godini<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Novosadska biciklisti\u010dka inicijativa od 2015. godine zagovara izgradnju biciklisti\u010dke staze na Bulevaru Mihajla Pupina. 2019. godine ura\u0111en je projekat i ishodovana gra\u0111evinska dozvola, me\u0111utim sve do 2024. godine kada je u avgustu istekla dozvola, ova staza nije imala mesta u gradskom bud\u017eetu. Iako smo na sastanku sa gradona\u010delnikom Novog Sada spominjali ovu stazu i potrebu da se ona izgradi, sredstava u bud\u017eetu ne\u0107e po svemu sude\u0107i biti ni u 2025. godini &#8211; a ni razumevanja za potrebe biciklista.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">2023. godine predlo\u017eili smo i <a href=\"https:\/\/tvojgradnovisad.rs\/sr-SP\/ideas\/izgradnja-biciklistickih-staza-u-ulicama-temerinska-jovana-subotica-safarikova-1\">izgradnju biciklisti\u010dke staze u Jovana Suboti\u0107a i \u0160afarikovoj<\/a>, oduzimanjem jedne saobra\u0107ajne trake, kako bi se obezbedilo nesmetano i sigurno kretanje biciklista, obzirom da je jedna od najfrekventnijih ruta koju biciklisti upravo zbog gustine saobra\u0107aja izbegavaju. Me\u0111utim, iako su ovakve mere veoma popularne ne samo u Evropi nego i \u0161irom sveta, kod nas nema razumevanja za potrebe unapre\u0111enja biciklisti\u010dkog saobra\u0107aja i ograni\u010davanja individualnog motornog saobra\u0107aja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Saobra\u0107aj u glavnom gradu Srbije iz dana u dan postaje nepodno\u0161ljiv, a kako glavni grad funkcioni\u0161e znaju samo njegovi gra\u0111ani ali i svi ostali koji posete ovaj grad. Ukoliko ste&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":6127,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_uag_custom_page_level_css":"","footnotes":""},"categories":[13],"tags":[244,271,304,372,373,374],"class_list":["post-6126","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-beograd","tag-novi-sad","tag-bicikl","tag-saobracaj","tag-guzve","tag-javni-prevoz"],"acf":[],"uagb_featured_image_src":{"full":["https:\/\/nsbi.org.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/IMG_2978-scaled-e1654597154236-1000x560-1.webp",1000,560,false],"thumbnail":["https:\/\/nsbi.org.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/IMG_2978-scaled-e1654597154236-1000x560-1-150x150.webp",150,150,true],"medium":["https:\/\/nsbi.org.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/IMG_2978-scaled-e1654597154236-1000x560-1-768x430.webp",768,430,true],"medium_large":["https:\/\/nsbi.org.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/IMG_2978-scaled-e1654597154236-1000x560-1-768x430.webp",640,358,true],"large":["https:\/\/nsbi.org.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/IMG_2978-scaled-e1654597154236-1000x560-1-990x554.webp",640,358,true],"1536x1536":["https:\/\/nsbi.org.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/IMG_2978-scaled-e1654597154236-1000x560-1.webp",1000,560,false],"2048x2048":["https:\/\/nsbi.org.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/IMG_2978-scaled-e1654597154236-1000x560-1.webp",1000,560,false]},"uagb_author_info":{"display_name":"Marko Mazalica","author_link":"https:\/\/nsbi.org.rs\/sr\/author\/m-mazalica"},"uagb_comment_info":0,"uagb_excerpt":"Saobra\u0107aj u glavnom gradu Srbije iz dana u dan postaje nepodno\u0161ljiv, a kako glavni grad funkcioni\u0161e znaju samo njegovi gra\u0111ani ali i svi ostali koji posete ovaj grad. Ukoliko ste...","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nsbi.org.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6126","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nsbi.org.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nsbi.org.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nsbi.org.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nsbi.org.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6126"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/nsbi.org.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6126\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6133,"href":"https:\/\/nsbi.org.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6126\/revisions\/6133"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nsbi.org.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6127"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nsbi.org.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6126"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nsbi.org.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6126"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nsbi.org.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6126"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}